Ekskluzivna analiza
Nacija na tabletama: Što otkrivaju podaci o potrošnji lijekova u Hrvatskoj
Deset godina podataka, 1.600 lijekova, 21 županija. Dubinska analiza tržišta koje je naraslo na 1,76 milijardi eura.
1. Sažetak ključnih nalaza
Hrvatska je u 2024. godini dosegnula potrošnju od 1.639 DDD/1000/dan — što znači da prosječno na svakih 1.000 stanovnika dnevno otpada 1.639 definiranih dnevnih doza lijekova. U novcu, to je 1,76 milijardi eura godišnje.
Rast u brojevima
10 godina (2014.–2024.):
- Volumen (DDD): +69%
- Trošak (EUR): +165% nominalno, +106% realno (nakon inflacije)
5 godina (2019.–2024.):
- Volumen (DDD): +28%
- Trošak (EUR): +73% nominalno, +37% realno (nakon inflacije)
1 godina (2023.–2024.):
- Volumen (DDD): +7%
- Trošak (EUR): +20% nominalno, +17% realno (nakon inflacije)
Troškovi realno (nakon inflacije) rastu 1,5x brže od volumena — uvode se skuplji lijekovi.
Što najviše raste? (bez vitamina D)
Vitamin D je najpropisivaniji "lijek" s rastom od +209% u 5 godina. Ako ga izuzmemo:
Po broju doza (DDD):
- Statini (C10) — +76% (5g), +154% (10g)
- Lijekovi za tlak (C09) — +27% (5g), +105% (10g)
Po potrošnji (EUR):
- Antineoplastici (L) — +142% (5g), +468% (10g)
- Respiratorni (R) — +88% (5g)
Antineoplastici (lijekovi za rak) čine 40% ukupnog troška uz samo 1% volumena.
Pareto analiza - koncentracija potrošnje
U hrvatskom zdravstvenom sustavu koristi se ~1.600 pojedinačnih lijekova (ATK razina 5). Međutim, potrošnja je izrazito koncentrirana:
- Top 50 lijekova (3%) čini ~67% ukupne potrošnje
- Top 110 lijekova (~7%) čini ~80% ukupne potrošnje
Drugim riječima: samo 7% lijekova nosi 80% potrošnje — izrazita koncentracija na malom broju lijekova.
2. Najveće anatomske skupine (ATK L1)
Koje kategorije lijekova dominiraju hrvatskim tržištem po broju propisanih doza?
Po broju doza (DDD) 2023.–2024. (1 god.)
Ovaj grafikon u aktivnom obliku možete naći na stranici Pregled.
Po broju doza (DDD) 2019.–2024. (5 god.)
Po broju doza (DDD) 2014.–2024. (10 god.)
Uvid: Kardiovaskularni lijekovi (C) čine 37% ukupne potrošnje (602,9 od 1.639 DDD). Probavni sustav (A) je na drugom mjestu s 22% zahvaljujući eksploziji vitamina D.
Nešto nije točno? Prijavite grešku
Analiza: Hrvatska je u pandemiji prošla dobro
Detaljna analiza viška smrtnosti tijekom COVID-19 pandemije u Hrvatskoj.
Pročitaj više3. Anatomske skupine s najvećom potrošnjom (ATK L1)
Koje kategorije lijekova imaju najveću novčanu potrošnju?
Po potrošnji (EUR mil.) 2023.–2024. (1 god.)
Ovaj grafikon u aktivnom obliku možete naći na stranici Pregled.
Po potrošnji (EUR) 2019.–2024. (5 god.)
Po potrošnji (EUR) 2014.–2024. (10 god.)
Uvid: Antineoplastici (L) čine 40% ukupnog troška (706 od 1.761 mil. EUR) uz samo 1% volumena. To su skupi biološki lijekovi i ciljane terapije.
Podijeli ovu analizu s liječnicima i zaposlenima u javnom zdravstvu!
4. Najbrže rastuće anatomske skupine (DDD)
Koje kategorije bilježe najbrži rast po broju propisanih doza?
Po rastu volumena (DDD) 2023.–2024. (1 god.)
Po rastu volumena (DDD) 2019.–2024. (5 god.)
Po rastu volumena (DDD) 2014.–2024. (10 god.)
Uvid: Kategorija A (probavni sustav) ima najveći apsolutni rast — od 137 na 360 DDD/1000/dan (+223 DDD). Kategorija V (razno) ima najveći relativni rast (+300%), ali s vrlo malim apsolutnim brojevima.
5. Najbrže rastuće anatomske skupine po potrošnji (EUR)
Koje kategorije bilježe najbrži rast novčane potrošnje?
Po rastu potrošnje (EUR) 2023.–2024. (1 god.)
Po rastu potrošnje (EUR) 2019.–2024. (5 god.)
Po rastu potrošnje (EUR) 2014.–2024. (10 god.)
Napomena: Kumulativna inflacija 2014.–2024. iznosi +28,8%. Realni rast = nominalni rast korigiran za inflaciju.
Uvid: Antineoplastici (L) dominiraju rastom s +468% u 10 godina. Čine 56% ukupnog rasta troškova za lijekove u zadnjih 5 godina.
6. Terapijske skupine (ATK L2)
Top 10 terapijskih skupina po volumenu (DDD) 2024.
SENZACIJA:
Vitamini (A11) imaju rast od +1.200% u 10 godina! To je gotovo isključivo zbog vitamina D (kolekalciferol).
Napomena: Kad se isključi vitamin D, statini (C10) postaju najprodavanija terapijska skupina u Hrvatskoj.
Terapijske skupine u padu
- C08 - Blokatori kalcijevih kanala: -31% (zamjenjuju ih ACE inhibitori i kombinacije)
- S - Osjetila: -74% (pad uporabe)
Pogledaj druge analize Nenada Bakića na njegovom Facebook zidu
Posjeti profil7. Top 10 lijekova
Top 10 lijekova po potrošnji (DDD) 2024.
Kad se isključi vitamin D, rang je: 1. atorvastatin, 2. pantoprazol, 3. rosuvastatin...
Podaci se razlikuju od vaših saznanja? Javite nam
8. Eksplozija vitamina D
Kad gledamo sirove brojeve, vitamin D (kolekalciferol) je najpropisivaniji lijek u Hrvatskoj s potrošnjom od 125,8 DDD/1000/dan u 2024. godini.
+566%rast potrošnje vitamina D u 8 godina (2016.–2024.)
Kronologija rasta
Pandemija COVID-19 potaknula je interes za vitamin D kao imunološku podršku. Hrvatska je među zemljama s najvećom potrošnjom vitamina D u Europi.
Upravo zato grafikoni na dashboardu nude opciju "Makni vitamin D" — kako bi se jasnije vidjela stvarna slika potrošnje konvencionalnih lijekova.
9. Statini - tiha nacionalna terapija
Kad se makne vitamin D, statini su daleko najprodavaniji lijekovi u Hrvatskoj. Atorvastatin i rosuvastatin zajedno imaju potrošnju od 133 DDD/1000/dan, što znači da ih svakodnevno uzima otprilike 13% populacije — više od pola milijuna ljudi.
Dva statina dominiraju tržište
Uvid:
Rosuvastatin raste dvostruko brže od atorvastatina — liječnici prelaze na noviji lijek. U 2019. rosuvastatin je bio na 26,6 DDD, sada je 53,3 — udvostručio se u samo 5 godina.
Kontekst
Statini snižavaju kolesterol i smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara. Porast njihove uporabe ukazuje na:
- Starenje populacije
- Bolje dijagnosticiranje kardiovaskularnog rizika
- Promjene životnog stila (prehrana, nedostatak aktivnosti)
10. Revolucija u liječenju tlaka - kombinacije preuzimaju
Lijekovi za tlak (C09) ostaju najveća terapijska skupina po volumenu s 231 DDD/1000/dan. Ali unutar kategorije događa se tiha revolucija — pojedinačni lijekovi padaju, kombinacije eksplodiraju.
Pad starih, rast novih
Zaključak:
Trend "jedna tableta za sve" — umjesto 2-3 lijeka, pacijenti dobivaju jednu kombiniranu tabletu. Perindopril je pobjednik nad ramiprilom. Trokomponentna kombinacija (perindopril + amlodipin + indapamid) je najbrže rastući lijek za tlak s gotovo 150% rasta u 5 godina.
11. Antineoplastici - 40% troška
Onkološki lijekovi i imunomodulatori (L) predstavljaju najdinamičniju kategoriju na hrvatskom tržištu lijekova.
40%
udio u ukupnom trošku
1%
udio u ukupnom volumenu
Ključni pokazatelji
Udio u rastu ukupnog budžeta
- Ukupni rast troškova 2019–2024: 743 mil. EUR (s 1.018 na 1.761 mil. EUR)
- Rast antineoplastika 2019–2024: 414 mil. EUR (s 292 na 706 mil. EUR)
- Antineoplastici čine ~56% ukupnog rasta troškova za lijekove u zadnjih 5 godina
Kontekst:
Ovo su skupi biološki lijekovi i ciljane terapije. Prosječna cijena po DDD je oko 100x veća od prosjeka ostalih lijekova. Rast ukazuje na uvođenje novih inovativnih terapija, bolje liječenje i dulje preživljenje onkoloških pacijenata, ali i značajan pritisak na zdravstveni proračun.
12. Lijekovi za živčani sustav
Kategorija N (živčani sustav) čini 13,1% ukupne potrošnje s 215,2 DDD/1000/dan u 2024. — treća najveća kategorija po volumenu.
Pregled kategorije N (2024.)
215,2
DDD/1000/dan
13,1%
udio u volumenu
149,3
mil. EUR
Terapijske podskupine kategorije N
Najpropisivaniji lijekovi za živčani sustav
Anksiolitici — visoka kronična uporaba
Ukupna potrošnja anksiolitika (diazepam + alprazolam + bromazepam) iznosi oko 78 DDD/1000/dan — gotovo 8% populacije uzima neki anksiolitik svakodnevno.
Antidepresivi — najbrži rast
SSRI antidepresivi bilježe najbrži rast u kategoriji: Sertralin +35%, Escitalopram +42% u 5 godina. Ovo ukazuje na bolju dijagnostiku depresije, ali i na rastući problem mentalnog zdravlja.
13. Dijabetes epidemija
Antidijabetici (A10) dosežu 97 DDD/1000/dan s rastom od +25% u 5 godina, odnosno +53% u 10 godina.
Pregled kategorije A10 (2024.)
97
DDD/1000/dan
5,9%
udio u volumenu
+25%
rast 5g
+53%
rast 10g
Najpropisivaniji antidijabetici
Nova generacija lijekova preuzima
SGLT2 inhibitori (empagliflozin, dapagliflozin) bilježe eksplozivan rast od +180% u 5 godina. Ovi lijekovi ne samo da snižavaju šećer, već imaju dokazane kardioprotektivne i nefroprotektivne učinke.
GLP-1 agonisti (liraglutid, semaglutid) rastu +95% — osim kontrole šećera, pomažu u gubitku težine.
Uvid:
Dok metformin pada (-17%), noviji lijekovi s dodatnim kardiovaskularnim benefitima preuzimaju. Kombinacije rastu jer smanjuju broj tableta.
Primijetili ste grešku u podacima? Javite nam!
14. Međunarodna usporedba - Hrvatska vs OECD
Gdje smo u odnosu na OECD prosjek? (2023.)
Hrvatska prestigla OECD u kardiovaskularnim lijekovima
Ovaj grafikon u aktivnom obliku možete naći na stranici Usporedba.
Nevjerojatan preokret u zadnjih 15 godina:
Hrvatska je oko 2019. prestigla OECD prosjek i sada troši 12% više kardiovaskularnih lijekova od prosječne OECD zemlje.
Statini - ubrzano sustižemo Europu
Ovaj grafikon u aktivnom obliku možete naći na stranici Usporedba.
Za 10 godina smanjili smo zaostatak s 34% na samo 5%. Pri trenutnom tempu, Hrvatska će dostići OECD prosjek u statinima do 2026. godine.
Antihipertenzivi - 2. mjesto u OECD!
Hrvatska je 2. u cijelom OECD-u po potrošnji antihipertenziva (C02), s čak +161% iznad prosjeka:
Antihipertenzivi (C02) su starija klasa lijekova za tlak koja uključuje moksonidin - lijek koji u Hrvatskoj raste +58% u 5 godina. Ovo je regionalna specifičnost srednjoeuropskih zemalja.
Antibiotici - zabrinjavajući trend
Dok EU teži smanjenju potrošnje antibiotika, Hrvatska ide u suprotnom smjeru:
Upozorenje:
Hrvatska je prešla s ispodprosječne na natprosječnu potrošnju antibiotika. U 2024. trošimo 11% više od OECD prosjeka - suprotan smjer od EU ciljeva za smanjenje antimikrobne rezistencije (AMR).
Imate novije podatke? Pošaljite nam
Usporedba sa susjedima (kardiovaskularni, 2023.)
Hrvatska je u sredini srednjoeuropske skupine, ispod Slovenije, ali iznad Italije i daleko iznad Austrije.
Gdje značajno zaostajemo?
- Genitourinarni (G): -37% ispod OECD
- Respiratorni (R): -20% ispod OECD
- Krv i krvotvorni (B): -21% ispod OECD
15. Regionalne razlike - analiza po županijama
Ukupna potrošnja po županijama (2024.)
Raspon: Od 1.261 (Požeška) do 1.988 (Bjelovar) = razlika od 58% između krajnjih županija. Ako izuzmemo Požešku (moguća anomalija), raspon je od 1.342 (Split) do 1.988 (Bjelovar) = razlika od 48%.
Uvid: Grad Zagreb je tek na 16. mjestu — 7% ispod nacionalnog prosjeka.
Potrošnja po regijama (2024.)
Uvid: Sjeverozapadna Hrvatska ima 15% veću potrošnju lijekova od Dalmacije.
Poznajete situaciju u svojoj županiji? Podijelite s nama
Kardiovaskularni lijekovi (C) po županijama
Uvid: Bjelovarsko-bilogorska županija troši 66% više kardiovaskularnih lijekova od Splitsko-dalmatinske!
Živčani sustav (N) - anksiolitici i sedativi po županijama
Uvid: Slavonske županije (Vukovar, Virovitica, Osijek) imaju 50-60% veću potrošnju lijekova za živčani sustav od Zagreba i Istre. Ovo može ukazivati na socioekonomske faktore - visoka nezaposlenost, depopulacija i ratna prošlost regije.
Ključni nalazi - regionalne razlike
- Kontinentalne vs primorske županije: Kontinentalna Hrvatska troši 15-20% više lijekova od primorske
- Ruralne vs urbane sredine: Ruralne županije (Bjelovar, Virovitica) imaju 25-30% veću potrošnju od urbanih centara (Zagreb, Split)
- Slavonija i anksiolitici: Slavonske županije prednjače u potrošnji lijekova za živčani sustav
- Dalmacija ispod prosjeka: Sve dalmatinske županije su ispod nacionalnog prosjeka u ukupnoj potrošnji
- Anomalija Požeške županije: Potrebna provjera podataka s HALMED-om
16. Metodološke napomene
Definicije
- DDD (Definirana dnevna doza): Standardna mjera koja omogućuje usporedbu - prosječna dnevna doza lijeka za odraslu osobu.
- DDD/1000/dan: Broj DDD-a na 1.000 stanovnika dnevno. Vrijednost od 100 znači da otprilike 10% populacije uzima taj lijek svaki dan.
- CAGR: Prosječna godišnja stopa rasta (Compound Annual Growth Rate).
Izvor podataka
- HALMED godišnji izvještaji - nacionalni podaci o potrošnji lijekova
- OECD Health Statistics 2024 - međunarodna usporedba
Period analize
2014.–2024., s fokusom na zadnjih 5 godina (2019.–2024.)
17. Zaključak
Analiza desetogodišnjih podataka o potrošnji lijekova u Hrvatskoj otkriva nekoliko ključnih trendova:
- Troškovi rastu brže od volumena — realni rast troškova (nakon inflacije) je +106% u 10 godina, dok je volumen rastao +69%. Uvode se skuplji lijekovi.
- Eksplozija vitamina D — rast od preko 1.200% čini ga najpropisivanijim "lijekom", ali ako ga izuzmemo, atorvastatin (statin) postaje broj 1.
- Statini kao nacionalna terapija — 13% populacije ih uzima svakodnevno, a rosuvastatin bilježi +100% rasta u 5 godina.
- Revolucija u liječenju tlaka — trend kombiniranih tableta zamjenjuje pojedinačne lijekove; trokomponentna kombinacija (perindopril + amlodipin + indapamid) raste +146% u 5g.
- Antineoplastici gutaju budžet — 40% troška za samo 1% volumena, čine 56% ukupnog rasta troškova u zadnjih 5 godina.
- Anksiolitici i antidepresivi — gotovo 8% populacije svakodnevno uzima neki anksiolitik, dok SSRI antidepresivi bilježe najbrži rast (+35-42% u 5g).
- Regionalne nejednakosti — kontinentalna Hrvatska troši 15-20% više lijekova od primorske, s razlikom od 48% između županija.
- Zabrinjavajući trend antibiotika — Hrvatska je prešla s ispodprosječne na natprosječnu potrošnju (+11% iznad OECD), suprotno od EU ciljeva.
Istražite više
Interaktivne grafikone i detaljne podatke možete istražiti na našim stranicama (dostupno i kroz izbornik na vrhu):
- Pregled — interaktivni grafikoni i trendovi ukupne potrošnje
- Usporedba — Hrvatska vs OECD i susjedne zemlje
- Županije — regionalna analiza s kartom i rangiranjem
- Detalji lijekova — pretraga pojedinačnih lijekova i ATK skupina
Primijetili ste grešku ili imate prijedlog? Javite nam!